Aktiv: Proces normalizacije odnosa Beograda i Prištine
04/12/2017 11:45|Autor: office@newpressproduction.com|Pregleda: 926 |
|

Aktiv, 04.12.2017 - U prostorijama AKTIV-a održan je forum “Proces normalizacije odnosa Beograda i Prištine” organizovan u dva panela.

Gosti foruma su bili, Borko Stefanović, bivši šef pregovaračkog tima Beograda u Briselu, Edita Tahiri, bivša šefica pregovaračkog tima Prištine u Briselu, Naim Rašiti, izvršni direktor Balkan Policy research Group iz Prištine, Mimoza Ahmetaj, nekadašnja ministarka za Evropske integracije Vlade Kosova, Nataša Dragojlović, koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji iz Beograda, Ramadan Iljazi, bivši zamenik ministarstva za Evropske integracije Vlade Kosova i Milan Antonijević, iz komiteta za ljudska prava iz Beograda (YUKOM).

Na prvom panelu se govorilo o svebouhvatnom sporazumu za normalizaciju odnosa u kontekstu pravno obavezujućeg akta kao uslovu za dalju integraciju u evropsku uniju Beograda i Prištine, dok se na drugom panelu govorilo o procesima integracije i evropskim persepktivama Srbije i Kosova. 

Forum je otvorio izvršni direktor AKTIV-a Miodrag Milićević koji je zahvalio gostima na učešću i predstavio rad AKTIV-a u proteklim godinama, zahvalivši se svim predstavnicima civilnog sektora na severu Kosova na dosadašnjoj saradnji, kao i pionirskom poduhvatu  razvijanja civilnog društva u teškim političkim i društvenim uslovima. Milićević je kazao da organizovanjem foruma na temu normalizacije odnosa, se želi da doprinese transparentnosti procesa normalizacije odnosa i sam proces približi građanima i srpske i albanske pripadnosti na Kosovu zato što ishod ovog procesa direktno utiče na živote građana na ovim prostorima i njihovu budućnost.

Govoreći o tome da li će pravno obavezujući sporazum između Beograda i Prištine podrazumevati priznavanje Kosova, bivša šefica pregovaračkog tima Prištine u dijalogu sa Beogradom Edita Tahiri kazala je da će pravno obavezujući akt sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine podrazumevati uzajamno priznavanje dve države.

Takođe, ona je kazala da Kosovo ima obavezu da sprovede sporazum o ZSO, naglašavajući da ZSO neće imati izvršne nadležnosti, već da će biti formirana u skladu sa sporazumom iz Brisela kao i odlukom Ustavnog suda Kosova. Po njenoj oceni, najpozitivnija stvar dijaloga je reintegracija Srba severnog dela u kosovske institucije.

“Normalizacija odnosa između Kosova i Srbije se može desiti samo kad dođe do uzajamnog priznavanja između dve države i ovo treba biti prihvatljivo za rukovodstva I narode obe drzave”, zaključila je Tahiri. 

Bivši šef pregovaračkog tima Beograda u Briselu Borko Stefanović, smatra da taj sporazum treba da obuhvati sva prava i obaveze obe strane, uključujući i članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, ali ne i u Ujedinjenim nacijama. Borko Stefanović je istakao da je pravno obavezujući, detaljno precizan, sveobuhvatni sporazum neophodan.

“Sveobuhvatni sporazum treba da obuhvati detaljno sva moguća prava i obaveze obe strane, uključujući i članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, ali ne i u Ujedinjenim nacijama”, bio je izričit u svom izlaganju Stefanović. 

Osvrćući se na izlaganje Edite Tahiri da građani severa Kosova žele integraciju, Stefanović je kazao da je mnogo više građana koji to ne  žele, “Građani žele integraciju u kosovsku državu ili društvo najčešće  da bi pokrili svoju egzisteniciju, to je moj utisak, onog trenutka kada obezbede egzistenciju, budite sigurni da oni svoja uverenja nisu promenili. Ljudi se suštinski nisu pomirili i suštinski ne žele da žive zajedno, to je ogroman neuspeh svih nas”.

Izvršni direktor Balkanske grupe za istraživačku politiku iz Prištine Naim Rašiti kazao je da se konačni sporazum mora postići kako bi kosovski Srbi počeli da žive normalno sa Albancima.

“Za mene, ono što vidim ovde, što će sadržavati ovaj sporazum koji će uključiti članstvo Kosova u UN, status Srba na Kosovu, ZSO, aranžmane za bilateralnu saradnju, imovinska pitanja, granice I tako dalje, to je jasan put za obe zemlje I da one ne deluju inhibitorno jedna na drugu ka EU. Ovo nije potpuno priznanje, ovo je politička normalizacija. Čak i nakon konačnog, pravno obavezujućeg sporazuma,ove dve nacije i zemlje moraju puno posla da urade kako bi postigle puno pomirenje, onda možemo da se bavimo popravkom štete kroz istoriju, kazao je Rašiti.

Nakon pauze, forum je nastavljen panelom na kome se rasporavljalo o procesima integracije Srbije i Kosova u Evropsku uniju kao i perspektivama evropske unije.

Mimoza Ahmetaj je navela da kada se govori o evropskim prespektivama Srbije i Kosova, nakon potpisavanja sporazuma 2013. da je to imalo pozitivan uticaj na putu ka evropskim integracijama i da je ostvaren veliki napredak, kako za Srbiju, tako i za Kosovo.  Kosovu je kao nagrada za taj sporazum garantovana evropska perspektiva potpisivanjem sporazuma za stabilizaciju i pridruzivanje.  

“Danas, pet godina nakon toga, Kosovo ima sporazum koji je potisalo i u toku je primena. Srbija ima deset otvorenih poglavlja i dokazano je da kad postoji volja između političara prepreke mogu da se prevaziđu”, kazala je ona.

Ramadan Iljazi je naveo da sam redosled panela na forumu vrlo značajan - prvo diskusija o normalizaciji a nakon toga evropska integracija - govori o tome koliko su značajna oba procesa, i da civilni sektor  suštinski shvata redoslede procesa i ukazuje šta treba da bude fokus društva.

Iljazi je naveo da ceo region Balkana ima velika očekivanja od Evropske unije, ali da sa Balkana ne dolaze dobre vesti, štaviše, često iz regiona u svet odlaze loše vesti i dodao, “Region ne odgovara na izazove u smislu integracija u EU u borbi protiv korupcije i kriminala. Mi treba da shvatimo da nismo centar sveta i da proces integracija nije takmičenje ko će ući prvi. Ovaj proces treba da se iskoristi, uslovi koji su utvrđeni, na primer za Kosovo, gde postoji agenda za evropsku reformu, to su uslovi koji pomažu našem društvu da bude funkcionalno, da poboljšaju uslove za građane, za Kosovo. Izazov i dalje ostaje borba protiv korupcije i kriminala kao vrlo važnim izazovima koji stoje pred Kosovo na putu integracije u Evropsku uniju”.  

Nataša Dragojlović iz Nacionalnog konventa o EU iz Srbije koji okuplja oko 700 organizacija civilnog društva iz Srbije koje prate napredak Srbije u Evro integracijama, navela je da su civilne organizacije u Srbiji veoma zainteresovane za proces priključenja evropskoj uniji. “Mi nismo glavni akteri, ali nas zanima šta se to u naše ime u Briselu pregovara, pod kojim uslovima će moja zemlja moći da uđe u EU i postane članica, šta se od nas na tom putu očekuje i ko je odgovoran za primenu onoga na šta se Srbija tokom pregovora u Briselu obavezala. Dakle preko sedam stotina organizacija civilnog društva prati ovaj proces i ocenjuje ukupan napredak Srbije u pocesu evropskih intergacija”.

Govoreci o poglavlju 35 po kome je Srbija izuzetak od svih drugih država kandidata za članstvo koje su prošle ovim putem, smešteno je pitanje normalizacije odnosa Beograda i Prištine. “U poglavlju 35, razmatra se sve ono što države kandidati nisu stigli da sprovedu ili nije bila tema drugih poglavlja. U to poglavlje smešteno je pitanje normalizacije odnosa između Beograda i Prištine tj, implementacija dogovora Briselskog sporazuma. Srbija je pristala da sa EU pregovara u tom i takvom pregovaračkom okviru. Tu, takođe piše, da će se do kraja sprovesti normalizacija odnosa Beograda i Prištine”. 


Komentari posetilaca