Ruski konzul koji je ostavio pečat u lokalnoj i diplomatskoj istoriji
10/02/2022 14:41|Autor: office@newpressproduction.com|Pregleda: 239 |
|

RTV KIM, Radio Kontakt Plus, 10.02.2022. - Dan diplomatskog radnika, koji se obeležava u Rusiji svakog 10. februara, danas je obeležen i u Kosovskoj Mitrovici. Profesori i studenti Katedre za ruski jezik i književnost u Kosovskoj Mitrovici položili su cveće na spomenik Grigoriju Stepanoviču Ščerbini u centru grada. Ščerbina je bio ruski konzul u Kosovskoj Mitrovici, a preminuo je nakon što je smrtno ranjen upravo u ovom gradu.

"Katedra za ruski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, zajedno sa ostalim članovima Univerziteta, građanima i studentima sa celog prostora Kosova i Metohije odaje počast ruskom delatniku u ime srpsko-rusko kulturnih i istorijskih veza", naveli su sa ove katedre za Radio Kontakt Plus i Kim.

Dan diplomatskog radnika Rusija je ustanovila dekretom iz 2002. godine. Praznik je ustanovljen u znak sećanja na prvo pominjanje takozvanog Posoljskog prikaza 1549. godine što predstavlja rusku državnu ustanovu nadležnu za spoljne poslove, to jest, preteču današnjeg Ministarstva spoljnih poslova.

"Ovaj mladi praznik od prošle godine obeležavaju i građani Kosovske Mitrovice, jer je Rusija svoj konzulat u ovom gradu zvanično otvorila još 7. maja 1902. godine, i za svog prvog konzula imenovala Ščerbina", dodaju sa katedre u Kosovskoj Mitrovici.

Ščerbina je kao diplomatski predstavnik u Kosovsku Mitrovicu stigao kao mlad, ali iskusan diplomata, 1903. godine. Govorio je, pored maternjeg ruskog jezika, srpski, bugarski, albanski, tatarski, gruzijski, bavio se istorijom balkanskih naroda, poznavao je njihove običaje, izlazio na teren, upoznavao ljude, objašnjava istoričar Jovan Aleksić za Radio Kontakt Plus i Kim.

"Njegovim dolaskom u ovaj grad, srpsko stanovništvo je dobilo neku vrstu zaštitnika. To je čovek koji je obilazio krajeve gde su živeli Srbi, štitio ih od raznih nasilnika, zalagao se za poštovanje njihovih prava. To se vidi u tome da su Srbi osetili neku vrstu sigurnosti, jer su, na primer, slavili školsku slavu Svetog Savu, bili vidljiviji na samom terenu i osetili da su osnaženiji", kazao je Aleksić.

Međutim, Ščerbinov dolazak, sa druge strane, izazvao je negativne reakcije kod albanskog nacionalnog pokreta. To je bio i jedan od razloga zašto je ruski konzul stigao u Mitrovicu tek januara 1903, iako je imenovan maja 1902.

"U Đakovici je došlo do odluke da se on protera iz Mitrovice. Došlo je i do organizovanog napada na Mitrovicu. To je (dolazak ruskog konzula, prim. aut.) na neki način posle toga uzbudilo duhove među lokalnim muslimanskim vođama koji su oganizovali napad na Mitrovicu iz pravca Vučitrna, i došlo je do borbe između naoružanih albanskih pobunjenika i legalne osmanske vojske, gde je došlo do bitke na Bairu i prvog dana je napad odbačen. Napad su izvršili ljudi koji su se protivili Osmanskim državnim reformama da i hrišćansko stanovništvo u Osmanskom carstvu treba da ima jednaka prava kao i islamsko" - objašnjava Aleksić.

Međutim, drugog dana, sam ruski konzul je došao da obiđe položaje na liniji fronta i njega je s leđa ranio lokalni osmanski kaplar Ibrahim Hali (u izvorima se pojavljuje i prezime Halit).

Upravo ova povreda je bila i smrtna za Ščerbina.

"To je bio veliki udarac na tadašnje srpsko stanovništvo, generalno i za rusku diplomatsku službu, jer je bio izvanredan diplomata", rekao je objašnjava Aleksić.

Ruski konzul je sahranjen u Manastiru Svete Trojice u svom rodnom Černigovu, a sa krstom koji je donet iz Mitrovice.

"Uspomena na njega je ostala do danas, on ostaje simbol jednog vremena, stradanja i žrtvovanja", dodao je Aleksić.

Na mestu njegove pogibije 1928. godine je podignut spomenik na Bairu u južnom delu Kosovske Mitrovice - piramidalnog oblika sa bronzanom pločom s njegovim imenom. Posle Drugog svetskog rata spomenik je premešten u dvorište gradskog muzeja kod hamama, da bi potom bio prebačen kod tadašnje zgrade opštine. Posle 1999. godine spomenik je uništen, a ploča je bila u hramu Svetog Save do Martovskog nasilja 2004. godine, kada je i ona uništena.

Novi spomenik u severnom delu Kosovske Mitrovice podignut je 2007. godine. Otkriven je na Mitrovdan čemu je, prema izveštajima iz medija, prisustvovao i tadašnji ambasador Ruske Federacije u Beogradu.

"Svakako da bi trebalo sa posebnim pijetetom da se sećamo takvih ličnosti", dodao je Aleksić.

O samom događaju je pisano i u publicistici i u naučnoj literaturi što je, naravno, poseban vid negovanja sećanja.

"Ruski konzul je bio značajna istorijska ličnost koja je svojim radom i životom ostavila značajan pečat u istoriji ovih prostora, ne samo u istoriji diplomatije, nego i u lokalnoj istoriji - istoriji Kosovske Mitrovice i okoline, Stare Srbije, Osmanskog carstva i tadašnje ruske imperije. Naša dužnost je da negujemo kulturu sećanja", zaključio je Aleksić.

 

 


Komentari posetilaca