Život Roma u Gračanici u doba koronavirusa
27/05/2020 11:05|Autor: office@newpressproduction.com|Pregleda: 715 |
|


Medija centar, 27.05.2020. - U opštini Gračanica prema podacima ove lokalne samouprave trenutno živi oko 2 000 Roma.  Pandemija koronavirusa dodatno je otežala ionako težak položaj ove zajednice.

Afrim Salimi vlasnik  je Kafe-bara „Gipsy diamand“ koji se nalazi u romskom naselju u Gračanici. Međutim jedna od brojnih mera uvedenih u cilju sprečavanja širenja koronavirusa odnosi se na zabranu rada ugostiteljskih obejakata. To je Afrimu stvorilo veliki problem, jer je, kako kaže, od tog posla izdržavao porodicu.   

 „Ja i ne verujem da postoji takav virus nego je to neka politika, ali dobro to je politika, ali pomoć mi treba, šta ja sada da radim, da sav nameštaj koji imam u kući prodam da bih preživeo? Ja kod kuće imam dvoje male dece, a ovde i kiriju moram da plaćam, pa onda i kriju za kuću u kojoj živim, izbaciće me gazda iz kuće i gde ja onda da idem?“, kaže Afrim Salimi.

Salimi kaže da je od zatvaranja kafića pomoć tražio na više mesta, ali kako kaže, bezuspešno.

„Bio sam u opštini, rekli su mi da idem u Prištinu u kosovsku Vladu. Posle toga su mi rekli nemojte da dolazite ovamo, možete preko interneta, ima neki sajt. Meni fali, zato što imam individualni biznis, IB, fali mi neko D. Da imam ta tri slova dobio bih neku pomoć, ali pošto nemam to D nemam pomoć“, rekao je Afrim Salimi.

Pored toga što je morao da zatvori svoj kafić, Afrima je kako kaže snašla još jedna muka. Tokom pandemije koronavirusa  on je, kako tvrdi,  i opljačkan.

„To je, kako se kaže, sudbina. Nemam, a još sam i pokraden... Ušli su mi  u lokal i ukrali mi piće, ali šta da radim“, rekao je Afrim Salimi.

Afrim Salimi nije jedini slučaj u ovom romskom naselju koji je zbog koronavirusa ostao bez posla. Mnogim stanovnicima ovog naselja jedini izvor prihoda bio je nadničenje kod svojih sugrađana. Mnogi od njih radili su razne poslove -  od stručnijih, pa do cepanja drva, košenja trave i slično.

„Ja sam električar od 1968. godine, 47 godina sam radio. Radim i privatno po mogućnosti. Ne radim samo električarske poslove, radim i fizičke, kopam kanale, beton radim - punim beton, ograde radim... Korona me je najviše upropastila, naročito sada kada treba da idem da radim, ne mogu da završim posao ljudima. Ljudi me čekaju, ali ja ne smem da idem, ne smem da radim. Šta ja znam, jedan da bude zaražen troje zarazi i kako mi da živimo“, kaže Šahip Avdulahi.

Od pojave koronavirusa na Kosovu, Opština Gračanica  je u više navrata pružala pomoć uglavnom najugroženijim porodicama na teritoriji ove opštine.

„Početkom pandemije Opština Gračanica je prema informacijama koje ja imam podelila 50 paketa hrane i pomoći za romsku zajednicu. Romska zajednica se sama organizovala, što preko dijaspore, što preko naših samih, da kažem donacija. Bilo je nekoliko akcija gde smo mi pokrili, makar što se tiče Gračanice sva domaćinstva, sad ne znam, 25 kilograma brašna, sa namirnicama, higijenom, to što smo uradili uz pomoć nekih humanitarnih organizacija i romske dijaspore u Evropi“, kaže bivši predsedavajući Savetodavog veća za zajednice Gazmen Salijević.

„Opština Gračanica jednokratno je po nekom kriterijumu za porodice koje su slabog imućnog materijalnog stanja, koje su ugrožene,  dodelila jedan paket prehrambenih namirnica, od brašna, preko zejtina, šećera i svega ostalog. Posle toga je opština pokrenula neku inicijativu sa organizacijama.... Organizacija iz Švajcarske je  podelila po dva paketa  pomoći, jedan prehrambeni, a drugi je bio sa pratećim hemijskim sredstvima za higijenu. To su dva paketa po jednoj porodici. Ovde u Lapljem Selu je konkretno 16 porodica dobilo te pakete, higijenske i prehrambene“, kaže predstavnik Roma u Lapljem Selu Miljaim Eminović.

Prema podacima Opštine Gračanica, na teritoriji ove lokalne samouprave, gde živi oko 22 000 stanovnika, nešto više od 10 odsto građana je, kako piše na opštinskoj veb stranici  iz romske, aškalijske i egipćanske zajednice. Opština Gračanica je jedina opština na Kosovu gde je romski, jedan od službenih jezika.

Ovu reportažu realizovao je Medija centar u Čaglavici uz pomoć Kosovske fonacije za otvoreno društvo u okviru projekta “Život i rad u dobra korone”.

 


Komentari posetilaca