„Čistoća je zdravlje – Leposavić”
26/11/2019 10:13|Autor: office@newpressproduction.com|Pregleda: 1529 |
|


Čaglavica, 26.11.2019 - Opština Leposavić je u želji da reši dugogodišnji ekološki problem u ovoj opštini, pre desetak godina promenila lokaciju deponije smeća. Međutim problem ipak nije rešen, već je prema rečima stručnjaka, došlo do veće ugroženosti životne sredine.

U jednoj od teritorijalno najvećoj opštini na severu Kosova, Leposaviću, iako postoji Javno komunalno preduzeće „24. novembar“  koje na dnevnom nivou prikupi oko 15 tona komunalnog otpada,  registrovano je oko 20 divljih i jedna takozvana “privremena” divlja deponija smeća. One su dugogodišnji problem ove opštine.

„Najviše ugrožavaju sami građani, ne vode računa. Neko neće da baci smeće u kontejner, nego ga baca pored kontejnera. Ovi ljudi koji su zaduženi da čiste, rade, muče se da to lepo očiste, međutim ne mogu oni da stignu da očiste koliko to narod baca “, rekao je meštanin Leposavića.

„Može da se kaže da divlje deponije stvaraju pojedinci, uglavnom, koji nemarom odlažu smeće što pored puta, što pored reka. Za ostale deponije možemo da kažemo da su posledica te industrijske funkcionalnosti firmi koje postoje, bilo da su to preduzeća koja obrađuju drvo ili ona koja obrađuju rudu“, kaže Srboljub Milosavljević  iz Nevladine organzacije „Splavarenje Ibrom, spust bez granica“. 

 „Pored svakog seoskog asfaltnog puta imamo te manje divlje deponije. Ko je kriv - svi snosimo deo odgovornosti pre svega građani, onda i Javno komunalno preduzeće i ono ima svoj udeo, ali građani prvenstveno“, rekla je Zorica Timotijević iz odeljenja za ekologiju u Opštini Leposavić.

„Sprovodimo određene akcije uklanjanja tih divljih deponija u saradnji sa opštinom i građanima. Pravimo akcije jednom mesečno i te deponije uklonimo, ali se nakon petnaestak dana ponovo pojave“, kaže Dragan Barać – Direktor JKP „24. novembar“.

Zbog nepostojanja legalne deponije Opština Leposavić je 2012. godine odredila lokaciju za odlaganje smeća kada je pored  same reke Ibar napravljena takozvana “privremena” deponija, gde se skladišti  sav otpad iz ove opštine. 

„Ta trenutna deponija se nalazi ispod sela Popovce. Tu se trenutno nalazi naša deponija i tu odvozimo naš otpad“, kaže direktor JKP „24. Novembar“ Dragan Barać.

Stručnjaci su već u prvoj godini rada te deponije radili ispitivanja o zagađenju podzemnih voda i dokazali štetnost ove deponije.

„Uzeli smo uzorke i dokazali prisustvo i ogromno povećanje sadržaja bakterija u vodi. Posebno je bitno da u vodi ispod deponije, kada smo tu vodu uzimali, vi nju ne možete da prepoznate, kako mi to stručno kažemo, organoleptički – čulima,  pa ne možete da vidite tu razliku u boji. Ona izgleda kao bilo koja voda, ali je sadržaj bakterija, ako se ne varam, bio preko 160 000 kolonija u mililitru, što je ogromna količina“, tvrdi prof. dr Aleksandar Ćorac.

Iako stručnjaci upozoravaju da ova deponija ugrožava podzemne vode, ali i samu reku Ibar, iz Javnog komunalnog preduzeća „24. novembar“ kažu da podzemne vode možda jesu ugrožene, ali da situacija ipak nije alarmantna.

„Svaka deponija sigurno utiče na ekologiju i zagađenje životne sredine. Mi imamo sreću što se naša deponija ne pali, uglavnom je to biorazgradivi otpad, pokrivamo zemljištem. Siguran sam da  tim podzemnim vodama iz te deponije, s obzirom da se lokacijski nalazi blizu reke Ibar, utiče i sigurno da ima određene hemikalije, bakterije koje odlaze u reku Ibar. Međutim lično znam, pošto sam inače ja ribolovac, vidim na tom potezu ispod deponije nije bilo apsolutno nikad trovanja ribom“, rekao je Dragan Barać.

Međutim, Aleksandar Ćorac poručuje da je to potpuna besmislica.

„To može da priča samo onaj ko pojma nema o konceptu upravljanja i uklanjanja komunalnog otpada. Da je to tačno sve bi zemlje to radile, ne bi postojao model upravljanja komunalnim otpadom, nego bi lepo svi uzeli i iskopali rupe pored svojih reka nabili  komunalni otpad, sačekali, pustili da truni i da reka to odnosi. Ne bi postojali strogi kriterijumi na koji način mora da se gradi deponija, kakvi moraju da budu izolacioni slojevi, kako da se izoluje da ne ide taj otpad, ti raspadni produkti u zemljište, kako da ne idu u podzemne vode. Pa nisu valjda ti ljudi budale, pa oni ne znaju, a ovi danas znaju, pa je to sada super“, rekao je Ćorac.

Problem ove deponije i još dvadesetak divljih bi prema rečima naših sagovnika mogao  da se reši podizanjem svesti građana, ali i izgradnjom reciklažnog centra i regionalne deponije koja je trebalo da bude završena još 2017. godine i koja bi rešila problem, ne samo Leposavića, već i ostalih severnih opština. Međutim do danas ona nije zavšena.

 „Konačno rešenje i nešto što bi smanjilo ovaj problem divljih deponija je da ta regionalna deponija konačno bude u funkciji. Onog momenta kad regionalna deponija bude u funkciji ja mislim da će ovaj problem biti znatno, znatno manji“, rekla je Zorica Timotijević iz odeljenja ekologije u Opštini Leposavić.

„Treba kažnjavati, ko god to uradi treba da se kazni, jer nama Srbima, samo treba kazna i ništa drugo da bi se malo doveli u red. Da mislimo sutra za ovu omladinu kad odraste da bude čisto, da bude lepo, da ima zelenilo, čist vazduh“, rekao je meštanin Leposavića.

Međutim, profesor Ćorac smatra da bi politička odgovornost prema narodu mogla da reši ovaj problem.

„Ne da postoji politička odgovornost prema onima koji te dovedu i koji te postave, sve dok imamo takav model imaćemo stanje da ljude baš briga za to, da ih ne zanima.  To je jedna stvar, a druga stvar je čak i ako su te doveli na vlast ljudi po nekoj političkoj liniji, daj ako nešto ne znaš, pa pitaj nekog ko zna, pa će taj ko zna pomoći, pa tebi je bolje, pa ti si onda bolji, ne znam, šef službe, gradonačelnik, ministar, šta već... Bolje tebi, bolje narodu, pa valjda bi tako trebali da funkcionišemo da bude svima bolje“, rekao je Ćorac.

Divlje deponije nisu jedini problem u ovoj opštini kada je životna sredina u pitanju. Još jedan ekološki problem koji dodatno ugrožava životnu sredinu u Leposaviću je i ilegalna seča šuma.

„Jako je veliki problem ta seča šuma kod nas, jer  mnogo šume je uništeno i potrebno je  da se radi na obnovi šumskih gazdinstava, odnosno šume jer imamo eroziju zemljišta, imamo nedostatak pijaće vode. Jedan podatak kaže da jedna bukva većeg formata kada se odseče u svom korenu sistema čuva oko 1 000 litara pijaće vode, a jako mnogo takvih bukvi je posečeno“, rekao je Srboljub Milosavljević.

„To je potpuna seča bez ikakvih mogućnosti da se to u neko dogledno vreme regeneriše. Lokalna samouprava je u tom smislu činila neke napore, ali jednostavno situacija može da eskalira do pucanja, maltene i do gubitka ljudskih života. Tako da je sigurno potrebna pomoć i ostalih institucija i malo bolja saradnja između policijskih stanica na tom lokalitetu“, rekao je Marko Marjanović iz Nevladine organizacije „Centar za orijentaciju društva“.

Iz odeljenja za ekologiju u Opštini Leposavić o ovom problemu nisu hteli da govore.

Opština Leposavić prostire se na površini od oko 750 km2. Obuhvata 72 sela sa oko 4800 domaćinstava.

Reportažu o divljim deponijama i ilegalnoj seči šuma na teritoriji opštine Leposavića realizovao je Medija centar u Čaglavici u okviru projekta „Čistoca je zdravlje'' uz podršku EU, Balkan Green Fondacije (BGF) i Instituta za razvoj politika (INDEP).

 


Komentari posetilaca